Svijet se okrenuo naglavačke, ali moramo priznati da nama nije loše. Uživamo u vremenu koje provodimo skupa. Nikad nismo duže spavali, bolje jeli, više čitali, više se družili, nikad nismo bili toliko kreativni… U novom blogu Anđela i ja pišemo o tome kako nam izgleda život nakon mjesec dana izolacije…
Hoće li rezultat ove krize biti više razvoda ili „baby boom“? Kako da parovi koji već žive zajedno iskoriste ovu situaciju da unaprijede vezu? Koliko je poraslo nasilje unutar obitelji? O svemu tome pričali smo s dr. Helen Fisher, vodećom svjetskom znanstvenicom u proučavanju ljubavi i s dr. Amandom Gesselman iz Kinsey instituta…
U raznim kontekstima u javnosti, razni ljudi često se pozivaju na znanstvenike kad žele dati težinu onome o čemu pričaju, kad žele uvjeriti ostale da je to istina. No, postoji li u znanosti jedna objektivna istina? Znaju li je znanstvenici? Kojim znanstvenicima da vjerujemo a kojima ne? I zašto su poezija, filozofija i sanjarenje važni za znanost? Na našem projektu „Ljubav oko svijeta“ dobili smo vrijedno pojačanje u liku Paule Brečak, perspektivne apsolventice sociologije na NYU koja nam pomaže bolje razumjeti znanost…
Još uvijek ne znamo je li ljubav rezultat kemijskih reakcija, emocija, psihološki konstrukt, odluka ili nešto deseto. Pričamo sa znanstvenicima iz raznih polja, ali biolozi govore jedno, antropolozi drugo, sociolozi treće… Za razumijevanje ljubavi svakako je bitna psihologija. A od svih vodećih svjetskih psihologa koje sam čitao, najzanimljivija mi se čini teorija jednog srpskog psihoterapeuta – Zorana Milivojevića. Razgovarao sam s njim putem Interneta…
Od početka godine imali smo jednu potencijalnu suradnju koja bi nam riješila budućnost filma, ali nažalost, to se zbog cijele ove situacije, sada izjalovilo. Jedna velika nada se istopila. Vratili su se jutarnji demoni. Jedan od njih došao mi je jutros s leđa i uhvatio me u klinč. Vikao mi je u uho nešto, prepoznao sam glas Kundere: „Nada je ultimativni kič!“. Viknuo sam mu nazad, pokušavajući izaći iz klinča: „Pesimizam je ultimativni kukavičluk!“
Što više učim o svijetu i životu, sve dublje razumijem kako je ekonomija u svemu. Račun koristi i gubitka prožima sve aspekte života. Svjesno ili nesvjesno svako živo biće na ovom planetu gleda svoju korist. Je li i ljubav dio tog začaranog kruga, ili baš naprotiv, izlaz iz njega?
Možda smo osmislili jedan novi način kako da one nematerijalne resurse koje imamo, uz puno rada i dobre zabave, pretvorimo u dio sredstava koja nam nedostaju da dovršimo projekt „Ljubav oko svijeta“. U ovom blogu iznosimo tu ideju našim članovima i molimo ih da nam kažu što misle o tome…
Dragi naši članovi KEK-a! Hvala svima koji ste nam komentirali ideju za novu akciju koju smo izložili u prošlom blogu. Zahvaljujući vašim povratnim reakcijama, kritikama, pohvalama i općenito idejama i razmišljanjima, razradili smo novi tip događaja kojim ćemo se baviti narednih mjeseci, a finalnu ideju iznosimo u ovom blogu. Krećemo s tim događajima već ovaj tjedan! A prije nego i drugima izložimo ideju, prvenstvo rezerviranja termina imate vi!…
U kojoj sam fazi s pisanjem knjige „Ljubav oko svijeta“? Kako i zašto toliko uživam u tom kreativnom procesu? S kakvim se izazovima susrećem kod pisanja? Zašto je disciplina ključna za proces pisanja? Što možemo naučiti o životu iz svega toga? U ovom blogu pišem o pisanju, i nudim ekskluzivan pogled iza zavjese u moju stvaralačku radionicu i u meta-razine knjige…
Da bih shvatio koji mehanizmi stoje iza naših osjećaja i ponašanja vezanih uz zaljubljivanje, ljubav i ljubavna razočaranja, dosad sam se konzultirao ponajviše s biolozima, antropolozima, psiholozima i filozofima. No, znanost koja puno toga objašnjava je sociologija. Sociolozi uzroke našim ljubavnim uspjesima i neuspjesima ne traže u prirodi ili našim srcima i mozgovima, nego u društvu i kulturi u kojoj živimo…