Prije otprilike 180-150 milijuna godina Gondvana se počela raspadati odvajanjem Afrike i Južne Amerike. Zatim su se odvojili Indija, Novi Zeland, te Australija, Nova Gvineja i Tasmanija. Prije 50-30 milijuna godina odvojila se Australija, nakon čega je zahladila klima zbog formiranja hladne struje oko Antarktike. Upravo se tada formirala Antarktička cirkumpolarna struja, koja je glavni razlog zašto je došlo do zahlađenja mora te izdvajanja jedinstvenog mora planetarne važnosti. Zbog toga je Međunarodna hidrografska organizacija 2000. godine prvi put proglasila sve vode južno od 60° južne geografske širine Južnim oceanom. Površina spomenutog oceana iznosi oko 20,3 milijuna km².

Slika 1 – Antarktička cirkumpolarna struja (Izvor: Polar Discovery)

Južni ocean specifičan je zbog sezonskog zaleđivanja i odleđivanja površinskog sloja mora. Svake se godine zaledi nekoliko metara debljine površinskog sloja mora. Površinski sloj zaleđenog mora ponaša se kao izolator te smanjuje toplinsku razmjenu energije između hladnog mora i još hladnijeg zraka u atmosferi. Zbog spomenutog izolacijskog procesa isparavanje je mora smanjeno, odnosno onemogućeno, te je zrak nad Antarktikom hladan i suh. Površina zaleđenog mora u veljači iznosi oko 3 milijuna km², dok u listopadu iznosi čak do 20 milijuna km².

Klimatski ekstremi Antarktike   

Antarktika je kontinent klimatskih ekstrema, gdje vlada klima vječnog mraza. U spomenutim područjima nema stalne vegetacije jer srednja mjesečna temperatura tih krajeva nikad nije iznad 0 °C. Na Antarktičkom poluotoku nalaze se područja na kojima rastu niže biljne skupine – mahovine, lišajevi i gljive. Istraživači su zabilježili 100 vrsta mahovina, 300-400 vrsta lišajeva, 20 vrsta gljiva te samo dvije vrste cvjetnica. Područja gdje postoji vegetacija karakterizira klima tundre, koja je nešto blaža od klime vječnog mraza, ali spomenute dvije klime najsurovije su klime na Zemlji.

Slika 2 – Vegetacija na Antarktici (Izvor : British Antartic Survey)

Antarktika je najsušniji kontinent, zbog čega se smatra najvećom pustinjom na Zemlji. Pustinje primaju manje od 250 mm oborina godišnje, a središnji dijelovi Antarktike primaju samo 40 mm. Obalno područje Antarktike prima od 200 do 700 mm oborina godišnje. S porastom globalne temperature te topljenjem leda povećava se količina oborina na Antarktici. Uz obalu Antarktike ponekad zna pasti kiša, ali većinom su oborine u obliku ledenih kristalića, odnosno sitnozrnatog snijega.

Zbog stalnoga visokog atmosferskog tlaka iznad Antarktike, vjetrovi stalno pušu prema obali kontinenta. U lipnju 1972. godine, na istočnom dijelu obale Antarktike, kod francuske postaje Dumont d’Urville zabilježena je brzina vjetra od 327 km/h. Vjetrovi imaju velik utjecaj na okolna mora. U Drakeovu prolazu pušu najsnažniji vjetrovi na Zemlji, koji podižu valove i do 20 metara visine.

Antarktika je najhladniji kontinent, kojem u unutrašnjosti prosječna godišnja temperatura zraka iznosi -55 °C. U skladu s meteorološkim normama, 21. srpnja 1983. godine, na meteorološkoj postaji Vostok izmjerena je službeno najniža temperatura na Zemlji: 89,2 °C ispod nule. Na području istočnoga antarktičkoga grebena 10. kolovoza 2010. godine izmjerena je temperatura od -93,2 °C, što je zasad najniža izmjerena temperatura u prirodi na Zemlji. Do tih podataka došao je satelit LANDSAT 8, ali se tako ne poštuju pravila koja je postavio WMO (Svjetska meteorološka organizacija).

Slika 3 – Karta Antarktike

Reljef Antarktike   

Antarktika je zaljevima Rossova i Weddellova mora te Transantarktičkim gorjem i tektonskim jarkom Schmid Graben između njih podijeljena na zapadni i mnogo veći istočni dio. Istočni dio Antarktike valoviti je ravnjak pod ledenim pokrovom, geološki stariji od zapadnog dijela Antarktike. Riječ je o najvećoj visoravni na svijetu, sa samo jednim ugaslim vulkanom, Gaussbergom. Nešto dalje prema zapadu nalazi se Lambertov ledenjak, najdublji ledenjak na svijetu. Dug je oko 400 km, širok 100 km, a najveća mu dubina iznosi oko 2500 metara. U zapadnom, geološki mlađem dijelu Antarktike nalazi se najviši vrh Antarktike, Vinston Massif, koji se uzdiže 4897 metara iznad razine mora. Najpoznatiji, te ujedno najjužniji aktivni vulkan zove se Erebus i nalazi se na Rossovu otoku, a proteže se 3794 metra iznad razine mora. Otkriven je 1841. godine, tijekom ekspedicije Sir Jamesa Clarka Rossa, koji mu je dao naziv prema jednom od svoja dva broda. Najdublja točka na Antarktici nalazi se 2555 metara ispod razine mora. Nalazi se u Bentleyjevu jarku i nosi titulu najdublje depresije, iako je prekrivena ledom debljine 4335 metara.

Antarktika ima više od 400 poznatih jezera prekrivenih ledom. Jezero Vostok najveće je jezero na Antarktici, iznad kojeg se nalazi 4 km leda. Površina jezera nalazi se 500 metara ispod površine mora, a prosječna je dubina jezera oko 430 metara. Znanstvenici procjenjuju da je Vostok peto jezero u svijetu po zalihama slatke vode, dok prema površini spada među dvadeset najvećih jezera u svijetu. Najduža povremena rijeka na Antarktici jest Onyx, duljine oko 32 kilometra.

Slika 4 – Jezero Vostok (Izvor: Lamont-Doherty Earth Observatory)

Oko 98% površine Antarktike pokriveno je ledenim pokrovom prosječne debljine oko 2000 metara. Najdeblji led nalazi se na istočnom dijelu Antarktike i debljina mu iznosi 4776 metara. Led s kontinenta spušta se prema moru u obliku ledenjaka, tvoreći ledene police (šelfove). Najveće su ledene police Rossova i Ronne-Flichner. Od polica se odlamaju ledeni bregovi, koji dalje plutaju morem. Kada bi se sav led na Antarktici otopio, razina svjetskih mora podigla bi se za najmanje 60 metara.

Antarktički ugovor   

Dana 1. prosinca 1959. sklopljen je Antarktički ugovor između 12 članica Ujedinjenih naroda, kojim je dogovoreno da na kontinentu budu zabranjene vojne aktivnosti – testiranje eksploziva, izgradnja vojnih baza i slično – te eksploatacija rudnih bogatstava, odnosno fosilnih goriva. Sporazum nalaže da Antarktika bude kontinent isključivo za znanstvena istraživanja te razmjenu informacija i rezultata istraživanja. Druga je bitna svrha zaštita okoliša, uključujući biljne i životinjske vrste. Uz zaštićena područja, ugovor nalaže zaštitu Antarktike kao specifičnog ekosustava. Boravak na Antarktici dopušten je u znanstvene i turističke svrhe. Ugovor nalaže logističku suradnju, komunikaciju te sigurnost između svih članica i organizacija koje djeluju na Antarktici. Ugovor dopušta da svaki član UN-a može postati potpisnik Antarktičkog ugovora. Od prvobitnih 12 članica, broj potpisnika narastao je na 52 države članice (28 punopravnih članica). Iako Antarktički ugovor zabranjuje teritorijalne zahtjeve, oni postoje od prije, a ugovor ih je samo zamrznuo. Tijekom 20. stoljeća teritorijalne zahtjeve postavile su Velika Britanija, Novi Zeland, Francuska, Australija, Norveška, Čile i Argentina.

Videoprilog 1 – Polaganje teritorijalnih zahtjeva (Izvor: Youtube)  

Topljenje leda    

Otapanje ledenjaka na zapadnoj Antarktici znatno pridonosi podizanju razine mora, oslobađajući velike količine leda u more. Podjednaka količina leda otpušta se na Grenlandu. Samo je to dovoljno leda za podizanje razine svjetskih mora za 1,2 metra. Učinak takvog podizanja razine mora imat će goleme posljedice za čovječanstvo. Kada bi se otopio sav ledeni pokrov na Zapadnoj Antarktici, mogli bismo očekivati porast globalne razine mora za oko 3,2 metara. Mnogi gradovi u svijetu bili bi suočeni s katastrofom.

Slika 5 – Zanimljivosti – Krvavi slap (Izvor: Smithsonian Magazin)

Rezultati kviza “Antarktika”

ŠKOLA REZULTAT
Srednja škola Tina Ujevića, Kutina 22,00
Privatna gimnazija Juraj Dobrila s pravom javnosti, Pula 21,94
Gimnazija dr. Ivana Kranjčeva Đurđevac 21,87
Srednja škola August Šenoa Garešnica 21,85
Škola za medicinske sestre Vinogradska, Zagreb 21,84
Ekonomska i turistička škola Daruvar 21,81
Strukovna škola Virovitica 21,80
Gimnazija Pula 21,78
Gimnazija Daruvar 21,73
Gimnazija Ivana Zakmardija Dijankovečkoga Križevci 21,73
Srednja škola Pavla Rittera Vitezovića, Senj 21,68
Prva sušačka hrvatska gimnazija u Rijeci 21,64
Srednja škola Čazma 21,64
Graditeljska prirodoslovna i rudarska škola, Varaždin 21,58
Srednja škola Plitvička jezera 21,50
Srednja škola Topusko 21,47
Srednja škola Ivanec 21,47
Gimnazija Petra Preradovića Virovitica 21,35
II Gimnazija Varaždin 21,31
Srednja škola Hrvatski kralj Zvonimir, Krk 21,25
Gospodarska škola Varaždin 21,20
Obrtnička i tehnička škola Ogulin 21,13
Opća privatna gimnazija Zagreb 21,00
Srednja škola Čakovec 20,86
Islamska gimnazija dr. Ahmed Smajlović, Zagreb 20,80
I Gimnazija Varaždin 20,68
Medicinska škola Pula 20,53
Gimnazija Antuna Vrančića Šibenik 20,50
Tehnička škola Daruvar 20,18
Gimnazija A.G. Matoša, Samobor 20,17
Privatna varaždinska gimnazija 20,00
Srednja škola Krapina 19,88
Srednja strukovna škola Šibenik 19,73
Pomorska škola Split 19,68
Škola za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok 19,66
Srednja škola Prelog 19,46
Gimnazija Fran Galović Koprivnica 19,44
Srpska pravoslavna gimnazija Kantakuzina Katarina Branković, Zagreb 19,38
Gimnazija Josipa Slavenskog Čakovec 19,36
Tehnička škola Karlovac 19,10
Gimnazija Franje Petrića 19,00
OŠ Matije Gupca 19,00
Srednja škola Stjepana Sulimanca Pitomača 19,00
Srednja škola Ivana Trnskog, Hrvatska Kostajnica 18,94
Ekonomska i trgovačka škola Čakovec 18,81
IX. gimnazija Zagreb 18,57
Srednja škola Zabok 18,41
V Gimnazija Zagreb 17,52
Srednja škola Buzet 17,40
II Gimnazija Split 17,00
Škola primijenjenih umjetnosti i dizajna Pula 17,00
Gimnazija Bernardina Frankopana Ogulin 16,96
Ekonomska škola Sisak 16,61
Turističko-ugostiteljska škola Antona Štifanića, Poreč 16,42
Srednja škola Novska 16,07
Prva ekonomska škola Zagreb 16,00
Srednja škola Glina 16,00
Športska gimnazija Zagreb 15,50
Ekonomska škola Pula 15,05
Srednja škola Jelkovec 14,33
Medicinska škola Bjelovar 13,93
Srednja strukovna škola Velika Gorica 13,63
Upravna i birotehnička škola Zagreb 12,83
Poljoprivredna i veterinarska škola Arboretum Opeka Vinica 12,50
Željeznička tehnička škola Moravice 12,18
Gimnazija Lucijana Vranjanina Zagreb 12,00
Klasična gimnazija Ivana Pavla II, Zadar 10,74
Trgovačka i tekstilna škola u Rijeci 10,33

Čitajte dalje

Prijavi se na newsletter

Prati nas na društvenim mrežama

Od Norveške do Antarktike i od Južne Amerike do Japana, objavljujemo zanimljive tekstove, reportaže i fotke. Budi uvijek u toku i ne propusti novosti iz svijeta ekspedicionizma i kulture.