Polarni krajevi većini svjetskog stanovništva djeluju kao negostoljubivo područje. Život u tim krajevima svodi se većinom na preživljavanje od nomadskog stočarenja te lova i ribolova. Budući da to područje nema klimatske uvjete za poljoprivredu, ljudi ovise isključivo o životinjama koje žive u tim krajevima. Istraživanja pokazuju da je Arktik naseljen od gornjeg paleolitika (40.000 – 10.000 godina pr. Kr.) – kada poljoprivreda još nije bila razvijena. Autohtoni narodi Arktik smatraju prirodnim bogatstvom te ga poštuju i zahvalni su što žive u tom kraju koji im je naraštajima poznat. Postoji nekoliko vrsta okoliša na Arktiku, među kojima je najvažnija granica šuma, odnosno prijelaz tajge u tundru. Od šuma do obala Arktika nalaze se područja prekrivena tundrom, dok dalje na sjeveru nema vegetacije i krajolik čine samo more i morski led.

Slika 1 – Argiš – osnovna pokretna jedinica karavane naroda Nenet (Izvor: Davor Rostuhar)

Zimska se oskudica na Arktiku nadoknađuje ljetnim obiljem prirodnih resursa. Topljenjem snijega dolazi do širenja tundre i drugih biljnih zajednica na rubnom području polarnih krajeva. Intezivno vegetacijsko cvjetanje privlači mnoge migracijske biljoždere koji su, pak, hrana karnivornim životinjama. Upravo ovakav godišnji hod definira život starosjedilačkih naroda Arktika, koji su tamo razvili svoja naselja i specifičan način života.

Grupe autohtonih naroda Arktika

Arktik se može definirati na tri načina: matematički, klimatski i vegetacijski. Najveći broj autohtonih naroda živi u graničnim zonama Arktika. Šuma, tundra i more tri su glavne vrste okoliša za život naroda na Arktiku, a naselja se najčešće nalaze na prijelazima između spomenutih okoliša. Na Arktiku postoje četiri vrste adaptacije naroda.

  1. Prva grupa naroda živi na području šuma (tajga). Njihov život temelji se na resursima i blagodatima šume, gdje se opskrbljuju i love. Prema vegetacijskom aspektu, narodi su ove grupe subarktički narodi.
  2. Druga grupa naroda živi nomadski na granici šume i tundre te ovisi o stadima sobova. U Sjevernoj Americi žive poput lovaca koji zimi prate stada sobova u područje šume, dok se u ljetnom razdoblju vraćaju na područje tundre. Narodi u Euroaziji pripitomili su sobove i bave se nomadskim stočarstvom. Tijekom godine migriraju u okoliš koji sobovima omogućuje hranjenje. Ovu grupu naroda također nazivamo subarktičkim narodima.
  3. Treća grupa naroda najviše se odnosi na Inuite (Eskime). Narodi ove skupine provode zimu na obali mora, gdje ovise o lovu na morske sisavce. U ljetnom razdoblju žive od lova na sobove i ribolova na području tundre. Upravo život na području tundre, leda i mora karakterizira „prave“ arktičke narode. Njihov život i preživljavanje ovise isključivo o arktičkim životinjama.
  4. Četvrta grupa naroda živi u velikim naseljima uz obalu Tihog oceana. Arktički narodi te grupe žive isključivo od produkata morskih sisavaca, koje ljeti love iz čamaca, a zimi s leda.

Način života naroda ovisi o vrsti adaptacije. S kulturno-geografskog aspekta postoje dvije skupine arktičkih naroda: euroazijski (Stari svijet) i sjevernoamerički (Novi svijet) narodi. Dvije su glavne kulturne razlike između euroazijskih i sjevernoameričkih arktičkih naroda. Narodi euroazijskog Arktika pripitomili su soba te se bave nomadskim stočarenjem od Skandinavskog poluotoka do Beringova prolaza. Potkraj 19. stoljeća sjevernoamerički narodi pokušali su učiniti isto, ali im to nije pošlo za rukom, pa je sob na američkom Arktiku ostao neukroćena životinja koju love.

Slika 2 – Karta autohtonih naroda Arktika

Postoji više od dvadeset naroda koji žive na području Arktika, a nazivaju se ovisno o regiji u kojoj žive. Primjer su Inuiti (Eskimi), koji se na Grenlandu nazivaju Kalaaleq, u Kanadi Inuktitut, a na Aljasci Inupiaq. Aljaska i Kanada naseljene su otprilike 12.000 godina pr. Kr. Tadašnji paleoarktički ljudi prešli su preko Beringova prolaza, koji je u to vrijeme bio kopno, a ne kao danas morski tjesnac koji odvaja Aziju od Sjeverne Amerike. Gotovo 10.000 godina prošlo je do trenutka kada su Inuiti naselili sjeverne krajeve Grenlanda. Pretpostavlja se da je Grenland naseljen 2500 godina pr. Kr. Upravo tamo gdje je grenlandsko kopno najbliže kanadskom kopnu nalazi se regija Thule, nazvana prema mitskoj regiji Ultima Thule, koja je još od antike bila zamišljena regija na krajnjem sjeveru planeta, najsjevernija regija u kojoj žive ljudi.

Slika 3 – Siorapaluka – najsjevernije trajno naseljeno mjesto na svijetu. (Izvor: Davor Rostuhar)

Inuiti – Polarni Eskimi, Thule

Inuiti su velika skupina izvornih naroda Arktika koji žive na području Grenlanda, Kanade, SAD-a te istočnog Sibira. Naziv „Eskimi“ prihvaćen je u SAD-u, dok Eskimi s Grenlanda i Kanade više vole da ih zovu Inuitima. Osim većine Inuita, stanovnici regije Thule s ponosom nose naziv polarni Eskimi jer se na taj način distanciraju od ostalih Inuita koji žive u južnijim krajevima i koji više ne drže toliko do tradicionalnih vrijednosti i načina života. Eskimi su izumili kajak (qayaq) za lakši lov na morske sisavce. Narod Thule posljednji je narod koji još uvijek prakticira tradicionalni lov na kitove harpunom iz kajaka. Većina Inuita lovi kitove puškom s kopna/leda, ali samo nekoliko lovaca u regiji Thule lovi kita harpunom iz kajaka.

Slika 4 – Lovac na kitove harpunom iz kajaka. (Izvor: Davor Rostuhar)

Unutar regije Thule postoje četiri naselja, od kojih je Siorapaluk najsjevernije trajno naseljeno mjesto na svijetu. Spomenuto naselje postoji stoljećima, ali danas broji samo oko 40 stanovnika. Inuiti su narod koji se najbolje prilagodio ekstremnim uvjetima Arktika, gdje vegetacija gotovo i ne postoji, a glavna su hrana sob, tuljan, morž, kitovo meso i masnoća te riba. Harpunom ubijaju morske sisavce iz čamaca, dok ljeti lukom i strijelom love soba i ostale životinje u tundri.

Neneci – arktički nomadi

Neneci su originalno došli iz tajgi i šuma u unutrašnjosti Sibira (Rusija). Izvorno su bili lovci i sakupljači. U 14. stoljeću pripitomili su prve sobove, ali samo zato da im vuku saonice, a od 17. stoljeća žive sa stadima sobova te isključivo od spomenutih životinja. Rusi su ih prozvali samojedima misleći da jedu sami sebe zbog života na dalekom sjeveru u surovim uvjetima. Sobovi osiguravaju Nenecima meso, mast i krv za hranu. Krzno i koža soba služe im za izradu odjeće, obuće, zimskih šatora te užadi, pojasa za jahanje i ljetne obuće. Neneci koriste tetive soba za izradu navoja, a rogove za različit pribor i alat. Stado od 70 do 100 sobova opskrbljuje kućanstvo. Nijedan drugi nomadski narod koji je opstao do 21. stoljeća nema tako dugu migracijsku rutu. Neneci godišnje prevale gotovo 2000 kilometara. Dvije obitelji sele golemo stado od 3400 sobova s ljetnih na zimske pašnjake. Zimi provedu mjesec dana u tajgi, a potom putuju prema sjeveru poluotoka Jamal, gdje su im ljetni pašnjaci. Tamo se zadržavaju svega nekoliko tjedana prije nego što krenu natrag na jug jer je Nenecima kretanje život.

Slika 5 – Djeca se rađaju na putu i putuju od malih nogu. (Izvor: Davor Rostuhar)

Laponci (Sami) – arktički narod Europe

Laaponci su jedan od najstarijih naroda Europe. Naseljeni su na sjeveru Skandinavije gotovo 2000 godina te sami sebe nazivaju „Indijancima sjevera“. Neki smatraju da su u srodstvu s Paleosibircima, dok ih drugi smatraju planinskim ljudima iz središnje Europe. Prvobitno su se bavili lovom i ribolovom, a s promjenom klime počeli su pripitomljavati sobove. Od lovaca su postali pastiri jer lovom nisu mogli osigurati dovoljno hrane. Mnogi pojedinci prihvatili su sjedilački način života i započeli obiteljski život s ostalim narodima Skandinavije. U Laponiji postoji više od nekoliko stotina tisuća sobova, ali broj ljudi koji se bave tradicionalnim nomadskim stočarstvom sve je manji.

Slika 6 – Tradicionalna nošnja Laponaca. (Izvor: Davor Rostuhar)

Sve više Laponaca priključuje se skandinavskim političkim, kulturnim, industrijskim i akademskim krugovima. Oni koji se bave nomadskim stočarstvom imaju slobodu kretanja preko granica Finske, Norveške i Švedske. Ne borave dugo na jednome mjestu jer ženke sobova žure na planine sjeverne Laponije, gdje se trebaju oteliti. Telad je najdraži plijen arktičkom vuku, ali kada ojača, Laponci nastavljaju dalje na sjever, gdje provode ljeto.

Budućnost autohtonih naroda Arktika

Globalno zatopljenje velik je problem narodima Arktika. Sve tanji led otežava život Inuitima i narodima koji love s leda jer onemogućuje lov ili transport lovine. Klimatske promjene otežavaju lov autohtonim narodima i oslobađaju davno zaleđene bakterije iz permafrosta. Prije nekoliko godina dogodio se masovni pomor sobova jer je otopljeni permafrost otpustio bakterije davno izumrle bedrenice – sobovske kuge. Pojedinci su gubili po 200 sobova u jednoj noći, a neke grupe ostale su bez cijelog stada, pa su morali potražiti posao u gradu. Zbog globalizacije, odnosno promjene stila života, sve više mladih odlazi u gradove ili se ne želi baviti tradicionalnim načinom života svog naroda. Sve više ljudi posjeduje TV, internet, mobitele, vozila na fosilna goriva, što zahtijeva određenu količinu novca. Tradicionalni način života ne donosi mnogo novca, pa sve više ljudi odlazi u gradove raditi poslove koji nisu tradicionalni za njihovu kulturu. Populacija autohtonih naroda Arktika u svijetu opada, iako neka naselja u SAD-u i Kanadi bilježe porast stanovništva u gradovima unutar arktičkoga kruga. Svake godine sve je manje leda na Arktiku. Globalno zatopljenje odražava se na smanjenje broja polarnih staništa jer se smanjuje količina leda na površini. Posljedično, sve je manje stanovništa koje se bavi djelatnostima i načinom životom autohtonih naroda Arktika.

Slika 7 – Skijaške utrke sobovima. (Izvor: Davor Rostuhar)

Rezultati kviza “Autohtoni narodi Arktika”

ŠKOLA REZULTAT
Srednja škola Tina Ujevića Kutina 18,00
Srednja škola “August Šenoa” Garešnica 18,00
Srednja škola Krapina 18,00
Poljoprivredna i veterinarska škola Varaždin 18,00
Srednja škola Plitvička jezera 18,00
Škola primijenjenih umjetnosti i dizajna Pula 18,00
Srednja škola Prelog 18,00
Gimnazija Antuna Gustava Matoša, Zabok 18,00
Škola za medicinske sestre Vinogradska, Zagreb 17,97
Rudarska i kemijska škola Varaždin 17,96
Ekonomska i turstička škola Daruvar 17,92
Gimnazija Antuna Gustava Matoša Samobor 17,92
Gimnazija Daruvar 17,90
Srednja škola Topusko 17,89
Gimnazija Antuna Vrančića Šibenik 17,88
Gimnazija dr. Ivana Kranjčeva Đurđevac 17,85
Srednja škola Glina 17,83
Gimnazija Pula 17,82
Privatna gimnazija Juraj Dobrila s pravom javnosti, Pula 17,80
Obrtnička i tehnička škola Ogulin 17,78
Srednja škola Čakovec 17,75
Gimnazija Ivana Zakmardija Križevci 17,73
Gimnazija Petra Preradovića Virovitica 17,73
IV gimnazija Zagreb 17,70
Srednja škola Hrvatski kralj Zvonimir, Krk 17,68
Strukovna škola Virovitica 17,61
I gimnazija Varaždin 17,59
Srednja strukovna škola Šibenik 17,54
Prva sušačka hrvatska gimnazija Rijeka 17,52
Škola za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok 17,50
II gimnazija Varaždin 17,48
Srednja škola Pavla Rittera Vitezovića, Senj 17,33
Srednja škola Zabok 17,29
Gospodarska škola Varaždin 17,21
Srednja škola Čazma 17,21
Gimnazija “Fran Galović” Koprivnica 17,20
Srednja škola “Stjepana Sulimanca” Pitomača 17,14
Gimnazija Josipa Slavenskog Čakovec 17,08
Pomorska škola Split 17,00
Ekonomska i trgovačka škola Čakovec 16,87
Srednja škola Ivanec 16,86
Islamska gimnazija dr. Ahmed Smajlović, Zagreb 16,86
IX gimnazija Zagreb 16,80
Športska gimnazija, Zagreb 16,67
Srednja škola Ivana Trnskog Kostajnica 16,59
Srednja škola Novska 16,48
Medicinska škola Pula 16,31
XV gimnazija, Zagreb 16,25
Tehnička škola Daruvar 16,00
Srpska pravoslavna gimnazija Kantakuzina Katarina Branković, Zagreb 16,00
II gimnazija Split 16,00
V gimnazija Vladimir Nazor, Split 16,00
Ekonomska škola Pula 15,55
Tehnička škola Karlovac 15,48
Opća privatna gimnazija Zagreb 15,45
Srednja škola “Ivan Švear” Ivanić Grad 15,13
V gimnazija, Zagreb 15,02
Gimnazija Bernardina Frankopana Ogulin 14,86
Ekonomska škola Sisak 14,71
Gimnazija Frane Petrića Zadar 14,50
Medicinska škola Bjelovar 14,33
OŠ Matije Gupca Zagreb 13,45
Klasična gimnazija Ivana Pavla II, Zadar 12,46
Srednja škola Buzet 12,25
Srednja škola Gračac 12,00
Željeznička tehnička škola Moravice 11,91
Turističko-ugostiteljska škola Antona Štifanića, Poreč 11,33
Trgovačka i tekstilna škola u Rijeci 10,50
Srednja škola Jelkovec 10,00
Hotelijersko-turistička i ugostiteljska škola, Zadar 9,00
Srednja strukovna škola Velika Gorica 8,50

Čitajte dalje

Prijavi se na newsletter

Prati nas na društvenim mrežama

Od Norveške do Antarktike i od Južne Amerike do Japana, objavljujemo zanimljive tekstove, reportaže i fotke. Budi uvijek u toku i ne propusti novosti iz svijeta ekspedicionizma i kulture.