Smatra se da je prvo putovanje na Arktik ostvario Pitija, grčki geograf i istraživač. Dok je istraživao Veliku Britaniju i mora sjeverno od Škotske, od tamošnjih je ljudi saznao da sjeverno od Škotske postoji misteriozna zemlja Thule. Nakon šest dana jedrenja Pitija je stigao do zemlje na rubu smrznutog mora. Prema vlastitim zapisima, u toj je zemlji vidio ponoćno Sunce i polarnu svjetlost. Neki povjesničari pretpostavljaju da je jedrio do Norveške obale, dok neki misle da je prvi ušao u arktički krug dojedrivši do Islanda.

Sljedeći istraživači Arktika bili su Vikinzi, koji su oplovili cijelu Europu te prvi došli do kopna Sjeverne Amerike, točnije do istočnog dijela poluotoka Labrador i otoka New Foundland. Flóki Vilgerðarson otkrio je Island tako što je nosio sa sobom tri gavrana. Kada je smatrao da je u blizini kopna, pustio bi gavrane u zrak da mu pokažu smjer prema kopnu. Jednom se jedan gavran nije vratio, pa je krenuo u njegovom smjeru. Prateći gavrana pronašao je Island. Grenland je otkrio Erik Thorvaldsson, poznatiji kao Erik Crveni. Erik je bio prognan s Islanda zbog ubojstva dvije osobe u fizičkom obračunu, pa je zbog toga otplovio prema zapadu te otkrio Grenland, gdje je živio do kraja svog života.

Slika 1 – Istraživanja Vikinga Sjevernim Atlantikom (Izvor: Viking Explorer WordPress)

Arktičke ekspedicije

Nakon što je Kolumbo otkrio Ameriku, započela su istraživanja Arktika radi otkrivanja alternativnih trgovačkih ruta do Kine. Tako su započela istraživanja Sjeverozapadnoga prolaza uz obalu Kanade do Beringova prolaza te Sjeveroistočnoga prolaza uz obalu Sibira, odnosno Rusije. Godine 1596. Willem Barents vodio je ekspediciju preko Sjeveroistočnoga prolaza, koja je morala provesti zimu na obali otočne skupine Novaja Zemlja. Napravili su kućicu od razbijenog broda jer su bili okovani ledom, a nakon što su preživjeli zimu, krenuli su natrag kući. Barents je umro u lipnju 1597., dok je većina posade preživjela. Oni se smatraju prvim zapadnim Europljanima koji su preživjeli zimu u polarnim krajevima, odnosno u „visokom Arktiku“. Desetak godina poslije Englez Henry Hudson ostvario je tri putovanja u potrazi za prolazom do Azije kroz Arktik. Na posljednjem putovanju njegov brod Discovery zapeo je u ledu. U proljeće se led otopio, a posada se pobunila protiv kapetana Hudsona koji je htio nastaviti istraživanje. Pobunjena posada odlučila je krenuti kući, pa su ostavili kapetana, njegova sina i nekoliko članova posade u čamcu bez hrane i vode.

Sredinom 18. stoljeća Mihail Lomonosov sudjelovao je na arktičkim ekspedicijama tijekom 20 godina. Učio je od posade kako koristiti astronomske instrumente za navigaciju i mjerenje udaljenosti. Pokrenuo je vođenje brodskog i meteorološkog dnevnika na putovanjima. Napravio je skicu morskih struja Arktičkog oceana te klasificirao vrste morskog leda. Lomonosov je napravio kartu Arktičkog oceana sa Sjevernim polom kao središtem oceana, što u to vrijeme nije bila prihvaćena ideja.

Slika 2 – Karta istaknutih ekspedicija na Arktiku

Britanski vojni oficir William Edward Parry triput je neuspješno tražio Sjeverozapadni prolaz i svaki su ga put spriječili uvjeti na ledu. Godine 1827. Parry je odlučio osvojiti Sjeverni pol preko Svalbarda. Ta ekspedicija nije stigla do Sjevernoga pola, ali je otišla dalje na sjever nego itko prije (82°45′ SGŠ) i to je sljedeće 52 godine ostala najsjevernija točka do koje je stigla ljudska noga.

Godine 1831. James Clark Ross, koji je bio plovio s Parryjem na ekspedicijama i nakon toga nastavio tražiti Sjeverozapadni prolaz, postao je prva osoba koja je dospjela do sjevernoga magnetskoga pola. Nakon nekoliko zima provedenih u ledenim uvjetima Ross je napustio svoj brod te se vratio kući četiri godine prije nego što je ekspedicija došla na isto mjesto. Od 1879. do 1882. godine trajala je nevjerojatna ekspedicija na Sjeverni pol kroz Beringov prolaz, koju je vodio vojni oficir George Washington De Long. Nakon dvije zime ledom okovan brod Jeannette slomljen je i potopljen, a dio posade preživio je zahtjevno putovanje do Sibira povlačeći za sobom na ledu tone opreme i hrane u tri mala čamca.

Uspješan put kroz Sjeverozapadni prolaz napokon je pošao za rukom Norvežaninu Roaldu Amundsenu. Nekoliko godina poslije dva istraživača nedokazano su tvrdila da su bila na Sjevernom polu. Robert Edwin Peary, Matthew Henson i četiri žene naroda Inuit stupili su na Sjeverni pol 6. travnja 1909. godine. Pearyjeva ekspedicija bila je sponzorirana te on nikada nije predao svoj dnevnik ekspedicije. To su glavni razlozi zašto neki smatraju da je Frederick Cook uz dva Inuita bio prvi čovjek na Sjevernom polu. Cook je na Sjevernom polu bio godinu dana prije Pearyja, a zapisi iz njegova dnevnika uključuju precizne opise leda, ledenih otoka i zapadnog vjetra na području Sjevernoga pola. Prva osoba koja je (dokazano) stigla na Sjeverni pol jest Ralph Plaisted. To je učinio motornim saonicama 19. travnja 1968. godine.

Slika 3 – Istaknute arktičke ekspedicije (Izvor: Polar Discovery)

Herojsko doba antarktičkih ekspedicija

Krajem 19. stoljeća započinje herojsko doba antarktičkih ekspedicija (1897. – 1922.). Započelo je belgijskom ekspedicijom u kojoj je brod Belgica ostao zaleđen u ledu Antarktike gotovo 12 mjeseci. Posada je bila prisiljena godinu dana preživljavati na Antarktici. Ekspediciju je vodio Belgijac Adrien de Gerlache, ali zanimljiviji članovi posade bili su Roald Amundsen i Frederick Cook. Upravo su njih dvojica preuzela kontrolu ekspedicije kada de Gerlache i Georges Lecointe nisu bili sposobni obavljati svoju ulogu. Uz hladnoću i led, najgore im je bilo tijekom 63 dana bez sunca. Jedini spas bili su im pingvini i tuljani, čije im je meso služilo kao hrana, a salo kao resurs za održavanje vatre, odnosno topline. Dana 28. ožujka 1899. godine Belgica je uspješno pristala u Punta Arenasu donijevši važne znanstvene podatke o Antarktici, a preživjeli su postali prvi ljudi koji su prezimili na Antarktici.

Slika 4 – Istaknute antarktičke ekspedicije (Izvor: Cool Antarctica)

U studenom 1902. Robert Scott, Edward Wilson i Ernest Shackleton neuspješno su pokušavali doći do Južnog pola. Nakon dva mjeseca pješačenja stigli su do 82° JGŠ, odakle su zbog snježnog sljepila i skorbuta krenuli natrag prema postaji McMurdo. U listopadu 1908. Shackleton je predvodio ekspediciju na Južni pol, ali do najjužnije točke na Zemlji nedostajalo im je 156 kilometara. Razlog je bio nedostatak hrane; da su nastavili, izgladnjeli bi i vjerojatno umrli u povratku.

Dana 14. prosinca 1911. Roald Amundsen postao je prvi čovjek koji je stupio na Južni pol. Iako je prvotni plan Amundsena bio osvojiti Sjeverni pol, planove je promijenio kada je čuo da Peary tvrdi kako je osvojio Sjeverni pol. U kolovozu 1910. godine Amundsen je krenuo iz Norveške, a za promjenu plana svojoj posadi na brodu rekao je tek kod otoka Madeire, jugozapadno od Portugala. Ambiciozni Amundsen nije najavio svoj pokušaj osvajanja Južnog pola, ali je imao bolji plan i pripremu od Roberta Falcona Scotta, britanskog kapetana koji je uspješno došao na Južni pol, ali mjesec dana nakon Amundsena. Nažalost, britanska ekspedicija tragično je stradala na povratku.

Slika 5 – Usporedba Amundsenove i Scottove ekspedicije (Izvor: Cool Antartica)

Iste godine Douglas Mawson predvodio je australsku antarktičku ekspediciju, koja se smatra jednom od najvećih polarnih ekspedicija svih vremena zbog važnih istraživanja i rezultata iz magnetizma, geologije, biologije i meteorologije Antarktike. Tijekom te ekspedicije prvi je put korišten radio, a članovi ekspedicije proveli su pune dvije godine na kopnu i ledu Antarktike (7. siječnja 1912. – 5. veljače 1914.).

Godinu dana poslije Shackleton je putovao na Antarktiku s planom da izvede prvu traverzu preko Antarktike. Planirao je prehodati Antarktiku od Weddellova do Rossova mora preko Južnog pola, što je otprilike 2900 kilometara. Nažalost, ekspedicija nije došla ni do kopna Antarktike, ali je zato doživjela nevjerojatnu avanturu. Brod Endurance potopljen je od siline leda koja je okovala brod te ga naposljetku i uništila. Svih 28 članova ekspedicije preživljavalo je na morskom ledu nošenom morskom strujom u smjeru sjevera. Kad se led otopio, iskoristili su preostala tri broda za spašavanje kako bi došli na otok Elephant, gdje su prvi put stali na kopno nakon 497 dana. Zatim su šestorica članova posade, uključujući i voditelja ekspedicije Shackletona, jedrila 1500 km Južnim oceanom u malom spasilačkom brodu James Caird, dužine 6,9 metara. Nakon dva dana planinarenja preko zasnježenog otoka došli su do postaje za lov na kitove u južnom dijelu Atlanskog oceana. Dana 30. kolovoza 1916. ponovno su pristali na otoku Elephant, gdje su bili preostali članovi ekspedicije. Oni su na tom otoku preživjeli 137 dana, a 128 dana čekali su da se kapetan Shackleton vrati po njih. Herojsko doba antarktičkih ekspedicija završilo je smrću Ernesta Shackletona od srčanog udara na njegovoj posljednjoj antarktičkoj ekspediciji.

Slika 6 – Karta utrke za Južni pol (Izvor: Wikimedia commons)

Budućnost polarnih ekspedicija

Nekada su polarni krajevi bili mjesta na koja čovjek nikada nije kročio. Želja istraživača da u nečemu budu prvi nikada neće nestati. Nekoć je bilo važno biti prvi na Sjevernom ili Južnom polu. Mnogi su svoj život okončali u želji za otkrićima, dok su pojedinci doživjeli iznimne i jedinstvene avanture tijekom kojih su spašavali vlastiti život. Sve je manje mjesta na koja ljudska noga nije kročila, pa se sada skupljaju titule ulaska u posebne krugove avanturista. Ronjenje ispod Sjevernog pola, pješačenje, skijanje, motorne saonice, avion, paraglajder, sa ili bez opskrbe hranom… sve su to vrste osvajanja polarnih krajeva. Američki polarni avanturist Eric Larsen prva je osoba koja je tijekom godinu dana uspjela osvojiti sva tri „pola“ (Everest, Sjeverni i Južni pol). On smatra da je najteže osvojiti Arktik jer se led kreće pod utjecajem morskih struja. Ryan Waters i Eric Larsen vjerojatno su i posljednji ljudi koji su uspjeli pješice osvojiti Sjeverni pol jer globalno zatopljenje i topljenje leda onemogućuju daljnje ekspedicije. Tanak led pod utjecajem morskih struja i vjetra brže se kreće nego prije nekoliko desetljeća, tako da je samo pitanje vremena tko će biti prvi čovjek koji je doveslao do Sjevernog pola.

Videoprilog 1 – Topljenje – Posljednja utrka do pola (Izvor: Youtube)

 

Rezultat kviza “Istraživanje polarnih krajeva”

ŠKOLA   REZULTAT
Srednja škola Tina Ujevića, Kutina 21,00
Tehnička škola Daruvar 21,00
Gimnazija Pula 20,96
Škola za medicinske sestre Vinogradska, Zagreb 20,92
Srednja škola August Šenoa,  Garešnica 20,86
Srednja škola Topusko 20,83
Ekonomska i turistička škola Daruvar 20,75
Strukovna škola Virovitica 20,40
Srednja škola Ivanec 20,26
Islamska gimnazija dr. Ahmed Smajlović, Zagreb 20,19
II gimnazija, Varaždin 20,13
Obrtnička i tehnička škola, Ogulin 20,10
Gimnazija Ivana Zakmardija Dijankovečkoga, Križevci 19,70
Srednja škola Čazma 19,60
Srednja škola Čakovec 19,50
Tehnička škola Karlovac 19,49
Srednja škola Stjepana Sulimanca, Pitomača 19,40
Srednja škola Ivan Švear, Ivanić Grad 19,36
Gimnazija Daruvar 19,33
Gospodarska škola Varaždin 19,00
Gimnazija Josipa Slavenskog, Čakovec 19,00
Gimnazija dr. Ivana Kranjčeva, Đurđevac 19,00
Klasična gimnazija Ivana Pavla II, Zadar 19,00
Gimnazija Antuna Vrančića, Šibenik 18,71
Privatna gimnazija Juraj Dobrila s pravom javnosti, Pula 18,67
Športska gimnazija Zagreb 18,62
V gimnazija, Zagreb 18,50
Prirodoslovna škola Vladimira Preloga Zagreb 18,50
XV gimnazija, Zagreb 18,33
Poljoprivredna i veterinarska škola “Arboretum Opeka” Vinica 18,00
Srednja škola Hrvatski kralj Zvonimir, Krk 18,00
Gimnazija A.G. Matoša, Samobor 18,00
Srednja škola Zabok 18,00
Centar za odgoj i obrazovanje Zagreb 18,00
Medicinska škola Bjelovar 17,60
Gimnazija Fran Galović,  Koprivnica 17,00
Srednja strukovna škola Šibenik 17,00
Srednja škola Krapina 17,00
Gimnazija Lucijana Vranjanina, Zagreb 17,00
Gimnazija Petra Preradovića, Virovitica 17,00
Srednja škola Prelog 17,00
Graditeljska prirodoslovna i rudarska škola, Varaždin 16,80
Pomorska škola Split 16,75
Ekonomska i trgovačka škola Čakovec 16,61
Srednja škola Novska 16,50
IV gimnazija Zagreb 16,50
Gimnazija Bernardina Frankopana,  Ogulin 16,41
Medicinska škola Pula 16,25
Srednja škola Ivana Trnskog, Kostajnica 16,20
Željeznička tehnička škola, Moravice 16,00
Srednja škola Buzet 15,78
IX gimnazija Zagreb 15,27
Ekonomska škola Sisak 15,06
Prirodoslovno-grafička škola Zadar 15,00
Ekonomska škola Pula 15,00
Hotelijersko-turistička i ugostiteljska škola, Zadar 14,87
Srednja strukovna škola Velika Gorica 14,00
Prva sušačka hrvatska gimnazija u Rijeci 13,50
Srednja škola Koprivnica 13,33
Srednja škola Plitvička jezera 12,60
Turističko-ugostiteljska škola Antona Štifanića, Poreč 12,56
Srednja škola Gračac 11,10
Trgovačka i tekstilna škola u Rijeci 7,50
Srednja škola Jelkovec 5,33

Čitajte dalje

Prijavi se na newsletter

Prati nas na društvenim mrežama

Od Norveške do Antarktike i od Južne Amerike do Japana, objavljujemo zanimljive tekstove, reportaže i fotke. Budi uvijek u toku i ne propusti novosti iz svijeta ekspedicionizma i kulture.