Gdje se nalaze polarni krajevi    

Polarni krajevi područja su oko Sjevernoga i Južnoga pola. Polovi su točke koje predstavljaju vrh zamišljene osi oko koje se Zemlja vrti. Južni polarni krajevi obuhvaćaju područje kontinenta Antarktike uz Južni ocean koji ga okružuju. Južni pol je vrh (2835 m), dok je Sjeverni pol točka na plutajućem ledu, koju je do prije nekoliko godina bilo besmisleno označavati. Kako se posljednjih nekoliko godina svako ljeto led na Sjevernom polu pretvori u jezero ispunjeno komadima leda, postavljena je sonda koja označava Sjeverni pol i ujedno bilježi meteorološke podatke u središtu Arktika. Arktik je naziv za sjeverno polarno područje i karakterizira ga zaleđen morski led koji pluta Arktičkim oceanom. Okružen je najsjevernijim krajevima Europe, Azije i Sjeverne Amerike.

Slika 1 – Karta Antarktike

Slika 1 – Karta AntarktikeSlika 1 – Karta Antarktike

Naziv Arktik dolazi od grčke riječi arktos, “sjever”, odnosno od zviježđa Velikog i Malog Medvjeda, u čijem se smjeru nalazi Sjeverni pol. Suprotno od Arktika nalazi se Antarktika, koja je ime dobila od grčkih riječi anti i arktos. Područje Južnog pola jednostavno je definirati zbog kontinenta (kopna) Antarktike te zaleđenoga mora koje ga okružuje. Područje Arktika definira se na tri načina:

  1. Matematička granica polarnih krajeva određena je geografskom širinom, odnosno sjevernom (66° 33′ SGŠ) i južnom polarnicom (66° 33′ JGŠ).
  2. Klimatska granica Arktika određena je prosječnom temperaturom zraka u srpnju, koja je niža od 10 °C.
  3. Vegetacijska granica Arktika jest granica šuma, odnosno početak tundre. Zbog kratka vegetacijskog razdoblja i iznimno niskih temperatura zraka drveće ne može preživjeti u polarnim krajevima.

Slika 2 – Karta Arktika

Arktik i Antarktika – obilježja i razlike

Iako su polarni krajevi vrlo slični s klimatskog aspekta, ta dva krajnja područja Zemlje bitno se razlikuju. Arktik se nalazi na ledu debljine od nekoliko centimetara do nekoliko metara. Led nastaje na površini Arktičkog oceana, koji je najmanji i najmanje dubok ocean na svijetu. Ledena površina spomenutog oceana dovoljno je tanka da omogućava kretanje brodova ledolomaca uzduž i poprijeko, osobito ljeti, kada je površina leda minimalna na cijelom Arktiku.

Slika 3 – Usporedba polarnih krajeva (Izvor: Polar Discovery)

Antarktika je kontinent, odnosno kopno okruženo Južnim oceanom, i prekrivena je ledom debljine do 4700 metara. Ledom je prekriveno 98% površine Antarktike, a taj led čini 85% ukupnog leda u svijetu. Zemljina zvrkasta (nagnuta) rotacija i revolucija oko Sunca uzrok su što polarna područja dobivaju manje Sunčeve energije nego ostali krajevi na Zemlji. Rezultat su samo dva godišnja doba u polarnim krajevima – zima i ljeto.

Jedan od simbola polarnih krajeva jest polarna svjetlost, pojava nazvana prema rimskoj božici svitanja Aurori. U južnim polarnim krajevima ta se pojava naziva aurora australis, dok se na sjevernoj polutci naziva aurora borealis. Kad električno nabijene čestice Sunčeva vjetra dođu do gornjih slojeva Zemljine atmosfere, te se čestice kreću prema Zemljinim magnetskim polovima. Zato polarnu svjetlost najčešće vidimo u polarnim krajevima.

Slika 4 – Aurora borealis (Foto: Davor Rostuhar)

Boja polarne svjetlosti najčešće je modro-bijela ili žuto-zelena, a rjeđe ljubičasta ili crvena. Crvena se boja javlja u nižim geografskim širinama, a taj je fenomen u Hrvatskoj bio viđen oko 40 puta. Posljednji put to se zbilo 17. ožujka 2015. godine, kada je aurora borealis opažena s Medvednice.

Polarna područja imaju ljeta, ali to nisu ljeta kao u umjerenim krajevima, odnosno u Hrvatskoj. Prvi je razlog nizak kut upada Sunčeve radijacije, što znači manje zagrijavanja kopna, odnosno mora. Drugi je razlog visoki albedo, odnosno velika refleksija svjetlosti zbog snijega i leda. Bijela boja leda i snijega odbija velik dio Sunčeve energije koja stigne do površine. Hladan zrak ima malu mogućnost zadržavanja vlage, pa su polarna područja vrlo suha, odnosno bez oborina. Antarktika je najsuši kontinent, zbog čega to područje nazivamo najvećom svjetskom pustinjom jer je površinom veće od Sahare.

Temperatura zraka na Antarktici je niža nego na Arktiku. Prvi je razlog vrsta podloge polarnog kraja. Arktik je topliji jer se nalazi nad Arktičkim oceanom, čija je toplina mnogo veća nego toplina tla Antarktike, koje je pokriveno ledom. More Arktika uglavnom je toplije nego zrak iznad njega, pa ocean konstantno zagrijava niži sloj zraka na Arktiku. Drugi je razlog nadmorska visina: s porastom nadmorske visine temperatura zraka opada. Prosječna je nadmorska visina Antarktike 2,3 km, a Arktik je većinom u razini mora, pa je temperaturna razlika između dvaju polarnih područja veća od 13 °C.

Led u polarnim krajevima ima različite oblike i postanak. Četiri su glavne vrste leda u polarnim krajevima: ledenjaci, ledeni brijegovi, morski led i višegodišnji led. Ledenjaci imaju sastav čiste vode, odnosno sniježnice. Kada ledenjaci dolaze u kontakt s morem, nastaju plitki ledeni šelfovi. Šelfovi su zaljevi s morskom vodom iznad koje plutaju ledenjaci. Zbog porasta temperature zraka rubna se područja ledenjaka odlamaju, te nastaju ledeni brijegovi koje plutaju u moru. Ledeni brijeg vidi se iznad površine mora, ali to je samo 10% volumena cijelog brijega jer je velika većina ispod površine mora. Ta su područja danas vrlo atraktivna turistička odredišta polarnih krajeva.

Slika 5 – Ledeni brijegovi – klasifikacija (Izvor: Polar Discovery)

Kada morska voda dosegne temperaturu -2 °C, počne se smrzavati, iako točna temperatura ovisi o salinitetu mora. Tada nastaje morski led, koji je karakterističan za područje Arktika. Debljina leda ovisi o hladnoći zraka – što je dulje razdoblje hladnog zraka, to je led veće debljine. Led koji se stvara zimi, a ljeti otopi zove se jednogodišnji led i debljina mu je najčešće oko dva metra. Neotopljeni led naziva se višegodišnji led, a čini središnji dio Arktika. Takav led debeo je od tri do pet metara, a zimsko stvaranje leda jednako je otapanju ljeti, te je taj ledeni oblik u ravnoteži. Nažalost, zbog globalnog zatopljenja ovakvi oblici na Arktiku sve su manje površine. Posljednjih nekoliko ljeta Sjeverni pol postao je jezero ispunjeno razlomljenim komadima leda – višegodišnji je led postao jednogodišnji.

Videoprilog 1 – timelapse Sjevernog pola kako postaje morsko jezero puno leda (Izvor: Youtube)

Život u polarnim krajevima

Polarni krajevi najhladnija su područja na planetu. Evolucija i prilagodba klimi glavni su razlozi za preživljavanje u ovim krajevima. Kopnenih životinja na Antarktici nema, ali u morima oko najhladnijega kontinenta život obiluje brojnim vrstama riba, rakova i školjaka. To je dovoljno hrane za ptice i sisavce te grabežljivce poput morskih leoparda, orka i golemih kitova koji se hrane planktonom i sitnim morskim organizmima. U odnosu na Antarktiku, Arktik karakteriziraju lišajevi i tundra te rubni dijelovi šuma (tajge).

Slika 6 – Flora i fauna polarnih krajeva (Izvor: Polar Discovery)

Raznovrsniji životinjski svijet na Arktiku posljedica je ledom povezanih krajeva Kanade, Europe i Azije. U toplije je doba godine u Arktičkom krugu moguć rast biljaka i trava koje privlače brojne biljoždere, koji su, pak, hrana mnogim pticama i sisavcima. Bogatstvo životinjskog svijeta na kopnu Arktika te povezanost brojnih otočja ledom uzrokovalo je naseljenost Arktika od prapovijesti. Antarktika službeno nema stanovnika, iako cijelu godinu istraživači i popratno osoblje naseljavaju najjužniji kontinent. Ukupan broj ljudi koji žive na Antarktici kreće se oko 1000 ljudi zimi (lipanj) i 4000 ljeti (prosinac). Ukupna populacija stalnog stanovništva Arktika  premašuje četiri milijuna ljudi. Živi svijet mora i kopna bogatstvo su koje je jedini resurs za život i napredovanje domorodaca. Postoje različita naselja na Arktiku, od malih industrijaliziranih gradova do brojnih zaselaka i nomadskih zajednica. Skupljajući hranu iz mora pojedini su narodi izlovili određene vrste do razine istrebljenja, što je rezultiralo zaštitom određenih vrsta te je danas ugrožen samo grenlandski kit (Balaena mysticetus). Tradicionalno stanovništvo ubija određene životinje za izradu odjeće i obuće, mesom se hrane, a određene organe iskorištavaju za izradu alata i materijala u svakodnevnom životu.

Slika 7 – Stanovništvo Arktika (Foto: Davor Rostuhar)

Globalno zatopljenje i polarni krajevi

Prije nekoliko godina dvije su skupine znanstvenika zagovarale suprotne teze o globalnom zatopljenju – jedni su tvrdili da se ne događa, dok su drugi govorili suprotno. Danas nema sumnje o postojanju globalnog zatopljenja jer su posljedice vidljive svaki dan u životu na Zemlji. Najtoplije godine u posljednja dva stoljeća zabilježene su upravo u posljednja dva desetljeća. U odnosu na prosječnu temperaturu u razdoblju od 1950. do 1980. godine, prosječna temperatura površine Zemlje u 2016. godini narasla je za 0,99 °C. Povećanje emisije stakleničkih plinova, prije svega ugljikova dioksida, uzrokovalo je porast globalne temperature zraka. Rezultat su češći toplinski valovi, veća učestalost požara, otapanje ledenjaka, smanjenje površine arktičkog leda, podizanje razine mora, učestalije poplave naseljenih područja, povećanje kiselosti i temperature oceana te ostale slične prirodne pojave diljem Zemlje.

Videoprilog 2 – timelapse površine leda na Arktiku, preko satelitskih snimaka u razdoblju od 30 godina (Izvor: Youtube)

Globalno zatopljenje smatra se trećim najozbiljnijim problemom Zemlje, nakon međunarodnog terorizma te siromaštva, gladi i nedostatka pitke vode. Upravo je čovjekov utjecaj na globalno zagrijavanje najizraženiji, što znači da ga možemo umanjiti, odnosno približno zaustaviti. Način na koji ćemo postići promjenu počinje od nas samih. Kada krenemo lokalno djelovati na održiv način, smanjujući vlastitu potrošnju energije, vode i ostalih resursa, tada ćemo i globalno djelovati te umanjiti pokazatelje globalnog zatopljenja i očuvati polarne krajeve i život u njima.

Slika 8 – Globalno zatopljenje

 

Rezultati kviza “Uvod u polarne krajeve”   

ŠKOLA  REZULTAT
Srednja škola Krapina 20.89
Srednja škola Plitvička Jezera, Korenica 20.71
Gimnazija Pula 20.70
Obrtnička i tehnička škola, Ogulin 20.70
Prva sušačka hrvatska gimnazija u Rijeci 20.69
Ekonomska i turistička škola Daruvar 20.62
Gimnazija Ivana Zakmardija Dijakoveckog, Križevci 20.62
Srednja škola Tina Ujevića Kutina 20.45
Srednja škola “August Šenoa” Garešnica 20.43
Prva gimnazija Varaždin 20.13
Škola za medicinske sestre Vinogradska 20.07
Gimnazija Antun Gustav Matoš, Samobor 20.00
Srednja škola Čazma 20.00
Srednja škola Pavla Rittera Vitezovića Senj 20.00
Športska gimnazija Zagreb 19.81
Strukovna škola Virovitica 19.66
Druga gimnazija Varaždin 19.58
Srednja škola Ivanec 19.46
Osnovna škola Matije Gupca 19.33
Gimnazija dr Ivana Kranjčeva Đurđevac 19.25
Srednja škola Topusko 19.17
Graditeljska prirodoslovna i rudarska škola 19.07
IV. Gimnazija, Zagreb 19.04
Gimazija Antun Gustav Matoš, Zabok 18.40
Gimnazija Josipa Slavenskog Čakovec 18.30
XVI. gimazija Zagreb 18.25
IX. Gimnazija, Zagreb 18.19
Srednja škola Stjepana Sulimanca, Pitomača 18.17
Gimnazija Antuna Vrančića, Šibenik 18.11
Opća privatna gimnazija Zagreb 18.00
Privatna gimnazija Juraj Dobrila s pravom javnosti 18.00
Gimnazija Fran Galović, Koprivnica 17.78
Medicinska škola Pula 17.67
Srpska pravoslavna opća gimnazija “Kantakuzina Katarina Branković” 17.56
Ekonomska i trgovačka škola Čakovec 17.38
V. gimnazija, Zagreb 17.20
Gimnazija Franje Petrića 17.00
Klasična gimnazija Ivana Pavla II. 17.00
Srednja škola Novska 17.00
Prirodoslovna skola Vladimira Preloga 16.92
SŠ Arboretum Opeka 16.88
Srednja škola Čakovec 16.86
Gimnazija Daruvar 16.75
Pomorska škola Split 16.71
Gospodarska škola, Varaždin 16.62
Tehnička škola Karlovac 16.60
XV. Gimnazija 16.50
Srednja škola Hrvatski Kralj Zvonimir 16.44
Srednja škola Ivana Trnskog, Hrvatska Kostajnica 16.09
Skola primijenjenih umjetnosti i dizajna, Pula 16.00
Srednja škola Koprivnica 16.00
ŠUDIGO, Zabok 16.00
Upravna škola Zagreb 16.00
Željeznička tehnička škola Moravice 16.00
Tehnička škola Daruvar 15.67
Gimnazija Berdinanda Frankopana, Ogulin 15.42
Srednja strukovna škola Šibenik 15.28
Medicinska škola Bjelovar 15.10
Ekonomska škola Pula 14.59
Srednja škola Dugo Selo 14.38
Srednja škola Buzet 14.00
Srednja škola Ivan Švear, Ivanić Grad 14.00
Srednja škola Zabok 14.00
Islamska gimnazija dr. Ahmeda Smajlovića 12.00
Srednja strukovna škola Velika Gorica 11.76
HTUŠ, Zadar 11.65
Srednja škola Gračac 11.58
Turističko ugostiteljska škola Antuna Štifanića Poreč 11.00
Srednja škola Jelkovec 10.29
Građevinska tehnička škola Rijeka 9.40
Trgovačka i tekstilna škola Rijeka 9.25

Čitajte dalje

Prijavi se na newsletter

Prati nas na društvenim mrežama

Od Norveške do Antarktike i od Južne Amerike do Japana, objavljujemo zanimljive tekstove, reportaže i fotke. Budi uvijek u toku i ne propusti novosti iz svijeta ekspedicionizma i kulture.