Slika 1 – Zanimljivosti o životinjama polarnih krajeva (Izvor: Davor Rostuhar)

Životinjske vrste Arktika

Život na Arktiku vrlo je zahtjevan. Surovu klimu tog područja mogu preživjeti samo najsposobnije životinjske vrste. Najveća raznolikost staništa te rasprostranjenost životinjskih vrsta na Arktiku nalaze se na granici leda i mora. Ljeti, kada određeni dijelovi Arktika okopne i tundra procvjeta, dolaze glodavci i ptice koji su hrana većim sisavcima. Ptice i sisavci najbrojniji su kopneni stanovnici Arktika, dok u morskim staništima žive ribe i morski sisavci te povremeno, radi lova, borave ptice i kopneni sisavci.

Slika 2 – Životinje Arktika (Izvor: Google)

Prema podacima Norveškoga polarnog instituta, unutar arktičkoga kruga žive 22 vrste sisavaca. Te 22 vrste zadržavaju se unutar arktičkoga kruga cijele godine, dok neke vrste zimi migriraju u južne, toplije (nepolarne) krajeve. Većina arktičkih sisavaca – kitovi i tuljani – živi u moru. Od 10 vrsta kitova najugroženija je vrsta grenlandski kit, koji jedini ostaje na Arktiku u doba razmnožavanja; ostali kitovi odlaze u toplija mora. Zanimljivo je da grenlandski kit može doživjeti čak 200 godina. Nažalost, ljudi su do prije nekoliko desetljeća toliko lovili tu vrstu da je gotovo istrijebljena. Narval i beluga (bijeli kit) reprezentativne su vrste kitova u polarnim područjima. Beluga je kit upadljivo bijele boje i vrlo društvene naravi, dok je narval poznat i pod imenom “morski jednorog” zbog specifičnog roga koji imaju samo muške jedinke. Uz kitove, ostali su morski sisavci tuljani i morževi te bjelokljuni dupin.

Slika 3 – Brkati tuljan (Izvor: Davor Rostuhar)

Kad je riječ o beskralježnjacima, na Arktiku žive mikroorganizmi, rakovi, mušice, komarci i različiti oblici insekata. Gmazova na Arktiku nema, dok je šumska žaba jedini predstavnik vodozemaca. Šumska žaba preživi zimu u blatu jer se blato ne smrzne tijekom zime, a omogućava žabi disanje preko kože.

Ptice su većinom selice koje se tu ljeti hrane insektima, čiji broj u zraku dodatno povećava oledba (glacijacija) i vegetacijsko cvjetanje. Pingvina na Arktiku nema, ali zato ovdje žive tankokljune njorke. One nisu vješti letači, ali se pomoću krila vrlo spretno kreću u moru. Većinom se hrane na dubini od 20 do 50 metara ispod površine, a ponekad mogu zaroniti i do 150 metara dubine. Za razliku od njih, arktička čigra vrhunski je letač koji jedanput godišnje napravi krug oko Zemlje. Ljeti živi na Arktiku, a kada početkom rujna zahladi, leti na Antarktiku. Kada se zima vraća na Antarktiku, arktička čigra leti natrag na Arktik.

Slika 4 – Arktička čigra (Izvor: Davor Rostuhar)

Tijekom zime vegetacija je polarnih krajeva siromašna. Manji je broj glodavaca i sličnih vrsta koji su hrana mesožderima poput arktičke lisice i vuka. Zimi te vrste postaju čistači, odnosno prate sjevernog medvjeda te jedu ostatke morskih sisavaca. Sjeverni medvjed nalazi se na samom vrhu hranidbenog lanca Arktika. Najčešće se hrani masnoćom koja se nalazi ispod kože tuljana, rjeđe morževima i kitom beluga. Nakon što se nahrani tuljanom, tijelo tuljana ostavi na ledu, što postaje hrana ostalim životinjama – arktičkoj lisici, pticama i drugima. Uloga sjevernog medvjeda veoma je važna u polarnom ekosustavu. Sjeverni medvjed klasificiran je kao morski sisavac jer je odličan plivač te živi na ledu koji pluta Arktičkim oceanom. Otapanjem ledenih površina (morskog leda) stanište se sjevernog medvjeda smanjuje, pa je život toj i drugim životinjskim vrstama ugrožen. Povećanjem temperature Arktičkog oceana smanjuje se količina planktona, koji je veoma važan kao hrana za morske životinje, ali je i prerađivač ugljikova dioksida iz atmosfere u organske tvari koje tonu na dno mora. Arktičku zimu nije moguće prespavati, odnosno hibernacija nije moguća na Arktiku jer nema mjesta gdje temperatura zraka nije ispod ledišta. Kako bi preživjele zimu, sve životinje moraju biti aktivne. Na primjer, vjeverice arktičkog područja pokušale su prespavati zimu, ali su se probudile nakon nekoliko dana te su bile prisiljene otići u toplije krajeve kako bi preživjele.

Videoprilog 1 – Dokumentarni film o životinjama na Arktiku (Izvor: Youtube)

Životinjske vrste Antarktike   

Slika 5 – Hranidbena mreža Antarktike (Izvor: Google)

Životinjski svijet Antarktike vezan je uz more, odnosno područje morskog leda, ledenjaka i mora Antarktike. Kako je na kopnu iznimno hladno, najčešći su stanovnici kopna pingvini i tuljani, koji na taj način izbjegavaju morske grabežljivce. Na kopnu životinje moraju preživljavati hladnoću, dok se u moru moraju hraniti i pritom izbjegavati grabežljivce. Kril i salpa najvažnije su karike hranidbene mreže Antarktike. Oni su glavna hrana pingvinima, kitovima, ribama, nekim tuljanima i pticama. Kril je rakolika životinja čije ime potječe iz Norveške te doslovce znači “hrana kitova”. Led na površini oceana veoma je važan krilu jer se u ledu nalaze alge koje služe kao hrana i toj vrsti i ostalim većim organizmima na Antarktici. Kad pomislimo na životinje na Antarktici, prva su nam asocijacija pingvini. Četiri vrste pingvina – adelijski, ogrličasti, carski i žutonogi – žive na Antarktici cijele godine, dok još tri vrste žive na otocima oko Antarktike, odnosno u prijelaznom području polarnog kraja. Pretpostavlja se da pingvini imaju vrlo razvijene sposobnosti orijentacije s obzirom na to da rone i plivaju iznimno daleko u morima Antarktike te se znaju vratiti i prepoznati točno mjesto gdje im se nalazi mladunče i životni partner (većina pingvina ostaje s istim spolnim partnerom cijelog života).

Videoprilog 2 – Dokumentarni film o životinjama na Antarktici (Izvor: Youtube)  

Posljedice globalnog zatopljenja na životinje

Životinjski svijet u polarnim krajevima još nije ugrožen. Nažalost, to će se vjerojatno dogoditi ako se nastave istraživanja radi eksploatacije fosilnih goriva i slično. Određene vrste tuljana bile su ugrožene do prije nekoliko desetljeća jer je lokalno stanovništvo na Arktiku ubijalo životinje radi trgovine. Zaštitom određenih vrsta te edukacijom lokalnog stanovništva spašene su pojedine vrste tuljana. Isto se dogodilo s grenlandskim kitom. No ono što će čovjek teže zaustaviti jest globalno zatopljenje, koje prijeti otapanjem (uništavanjem) staništa polarnih životinja. Prema popisu IUCN-a (Međunarodnog saveza za očuvanje prirode), sjeverni medvjed smatra se ugroženom vrsta te se procjenjuje da postoji manje od 30.000 jedinki. Led čini stanište mnogim vrstama tuljana i pingvina na Antarktici – njegovim otapanjem sve će vrste izgubiti svoje stanište, tj. bit će prisiljene na prilagodbu ili izumiranje.

Slika 6 – Polarni medvjed (Izvor: Davor Rostuhar)

Rezultati kviza “Životinjski svijet Arktika i Antarktike”  

ŠKOLA REZULTAT
Gimnazija Ivana Zakmardija Dijankovečkog, Križevci 22.00
Srednja škola Plitvička jezera 22.00
Gimnazija Petra Preradovića, Virovitica 22.00
Privatna gimnazija Juraj Dobrila s pravom javnosti Pula 22.00
Gimnazija Antuna Gustava Matoša, Zabok 22.00
Opća privatna gimnazija Zagreb 22.00
Ekonomska i turistička škola Daruvar 21.95
II. Gimnazija Varaždin 21.83
Škola za medicinske sestre Vinogradska 21.77
Srednja škola Tina Ujevića, Kutina 21.77
Gimnazija Josipa Slavenskog Čakovec 21.70
Prva sušačka hrvatska gimnazija u Rijeci 21.64
I. gimnazija Varaždin 21.51
Graditeljska, prirodoslovna i rudarska škola – Varaždin 21.48
Gimnazija Antuna Vrančića 21.45
Srpska pravoslavna opća gimnazija “Kantakuzina Katarina Branković” 21.41
Gimnazija Antuna Gustava Matoša, Samobor 21.40
Športska gimnazija Zagreb 21.36
Gimnazija Daruvar 21.30
Srednja škola Augusta Šenoe, Garešnica 21.29
Srednja škola Pavla Rittera Vitezovića 21.28
Tehnička škola Daruvar 21.25
Srednja škola Ivan Švear, Ivanić Grad 21.20
Srednja škola Čakovec 21.16
SREDNJA ŠKOLA ARBORETUM OPEKA 21.14
Gimnazija Pula 21.08
Gimnazija dr. Ivana Kranjčeva Đurđevac 20.94
Islamska gimnazija dr. Ahmeda Smajlovića 20.89
Srednja škola Novska 20.73
XVI. Gimnazija Zagreb 20.71
Srednja škola Glina 20.57
OŠ Matije Gupca, Zagreb 20.57
Srednja škola Krapina 20.44
Srednja škola Ivanec 20.43
Tehnička škola Karlovac 20.39
Škola za umjetnost , dizajn , grafiku i odjeću – Zabok 20.39
Srednja škola Čazma 20.29
IV gimnazija Zagreb 20.21
Gospodarska škola Varaždin 20.20
IX. Gimnazija, Zagreb 20.19
Strukovna škola Virovitica 20.15
Srednja škola Andrije Ljudevita Adamića, Rijeka 20.00
Srednja škola Đurmanec 20.00
Srednja škola Ivana Trnskog, Hrvatska Kostajnica 19.85
Pomorska škola Split 19.84
Srednja škola Topusko 19.76
Obrtnička i tehnička škola Ogulin 19.45
V gimnazija Zagreb 18.86
Srednja škola Zabok 18.81
Gimnazija Frana Galovića, Koprivnica 18.67
Srednja škola Hrvatski kralj Zvonimir, Krk 18.68
Srednja škola Prelog 18.23
Medicinska škola Pula 17.93
Klasična gimnazija Ivana Pavla II, s pravom javnosti – Zadar 17.80
XV. Gimnazija, Zagreb (MIOC) 17.50
Upravna škola Zagreb 17.40
Gimnazija Bernardina Frankopana Ogulin 17.27
Srednja strukovna škola Šibenik 17.00
Ekonomska i trgovačka škola Čakovec 16.64
Medicinska škola Bjelovar 16.43
Srednja škola Koprivnica 16.00
Gimnazija Frane Petrića, Zadar 15.84
Srednja škola Gračac 15.83
Ekonomska škola Sisak 14.37
Srednja strukovna škola Velika Gorica 14.25
TUŠ Antona Štifanića, Poreč 13.75
Ekonomska škola Pula 13.46
Srednja škola Stjepana Šulimanca, Pitomača 13.33
Željezničko tehnička škola 12.73
HTUŠ Zadar 12.17
Srednja škola Jelkovec 7.00
Škola primjenjenih umjetnosti i dizajna, Pula 7.00
Građevinska i tehnička škola Rijeka 6.80
VII gimnazija Zagreb 4.00
I. gimnazija, Zagreb 3.00

Čitajte dalje

Prijavi se na newsletter

Prati nas na društvenim mrežama

Od Norveške do Antarktike i od Južne Amerike do Japana, objavljujemo zanimljive tekstove, reportaže i fotke. Budi uvijek u toku i ne propusti novosti iz svijeta ekspedicionizma i kulture.